Nagovor u HKLDu 14. VI. 2018. u Zagrebu
Danas ćemo se pozabaviti jedinim zazivom iz Očenaša kojeg je Isus prokomentirao i podvukao nakon što je učenike naučio moliti: „I otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima svojim“.
„Doista, ako vi otpustite ljudima njihove prijestupke, otpustit će i vama Otac vaš nebeski. Ako li vi neotpustite ljudima, ni Otac vaš neće otpustiti vaših prijestupaka“.
Ovdje imamo izraženo vrlo jasno da nam grijesi neće biti oprošteni ni djelima tjelesnog milosrđa: gladnoga nahraniti, žednoga napojiti itd do mrtvoga pokopati, ni po djelima duhovnosti ili pobožnosti: po brojnim molitvama, po hodočašćima, po postovima ili misama, nego jedini put da dobijemo oproštenje od Boga jest da i sami oprostimo svojim bližnjima. Bog je svoje oproštenje uvjetovao ili vezao za naše međusobno oproštenje i, kako bi Šagi Bunić rekao: „ali drugog puta nema“, koliko god bismo to rado željeli.
I ne samo da smo pozitivnim logičkim izričajem upozoreni da ćemo oproštenje od Boga dobiti tako da oprostimo svojim bližnjima, nego smo negativnim izričajem upozoreni da tako (praštajući bližnjima) i samo tako primamo oproštenje grijeha. Da je Isus rekao samo: „Doista, ako vi otpustite ljudima njihove prijestupke, otpustit će i vama Otac vaš nebeski.“, još bismo i mogli pomisliti da je to eto jedan privilegirani put kojim lako i jednostavno primamo oproštenje grijeha, ali da ima i drugih. Ako oprostimo svojim bližnjima, primit ćemo oproštenje, ali oproštenje možemo primiti i na razne druge načine: moleći se, vršeći askezu, slaveći sakramente i tako redom. To bi u matematici i matematičkoj logici bila tzv. implikacija: iz tvrdnje A proizlazi tvrdnja B: ako je ispunjen uvjet da smo mi otpustili grijehe svojih bližnjima, onda će iz toga slijediti tvrdnja B: da će i nama Otac oprostiti naše grijeha.
Međutim, kako postoji dodatak ili nastavak ovoj pozitivnoj rečenici: „Ako li vi ne otpustite ljudima, ni Otac vaš neće otpustiti vaših prijestupaka“, onda implikacija postaje dvostrana pa se zove ekvivalencija koja se u filozofskoj i matematičkoj logici izriče ovako: Ako i samo ako je istinito A, onda je istinito i B ili ‘ako i samo ako se ostvari A, ostvaruje se i B’ ili ‘iz A proizlazi B i iz B proizlazi A; A i B su ekvivalentni’.