Zaključak
Umjesto klasičnog zaključka možemo na ovom mjestu promotriti važnost ili vrijednost bule Pija II. za oštarsko svetište i za marijansku pobožnost u ovom dijelu Hrvatske od XV. stoljeća do danas.
U samoj buli nalazimo svjedočanstvo da se marijanska pobožnost u oštarskoj crkvi proširila po modruškom kraju i prije dokumenta Pija II: «Doznali smo za crkvu BDM, nazvanu od Čudesa, blizu mjesta Modruša u Krbavskoj biskupiji prema kojoj hrli mnoštvo ljudi sa svih strana zbog brojnih čudesa koja Svevišnji ondje ne prestaje činiti na zagovor i po zaslugama iste Djevice Marije».
Papa svojim dokumentom, na temelju zamolbe biskupa krbavskog Franje i plemenitog Stjepana Frankopana, kneza i gospodara Modruša, obdaruje oštarsko svetište oprostima iz razloga «da se rečena crkva obasiplje doličnim častima i da vjernici radije k njoj dolaze zbog pobožnosti». Sveta stolica ima nekoliko instrumenata na raspolaganju kad želi neku crkvu, župu i vjersko središte posebno istaknuti, počastiti ili potaknuti vjernike da upravo tamo hodočaste, pobožnije se mole i postižu uslišanja. Crkvu se može proglasiti svetištem, može se ju se proglasiti bazilikom, može ju se obdariti oprostima ili javno proglasiti da se priznaju do tada zabilježena čudesa, te preporučiti dotičnu crkvu zdravoj pobožnosti.
Svojim autoritetom papa je podupro, kroz ovako značajan dokument kao što je bula oštarskom svetištu, već postojeću pobožnost kao i nastojanje crkvenih i civilnih vlasti onoga vremena (biskupa Franje i kneza Stjepana Frankopana) da se glas o svetištu proširi te ugled samog svetišta poveća kako bi se umnožila pobožnost prema BDM na ovim prostorima. Oštarsko svetište postalo je duhovno i marijansko svetište velikog područja ogulinskog kraja i zadržalo je svoj status do današnjih dana. Vezanjem oprosta za marijanske blagdana željelo se u marijanskom svetištu potaknuti ljude na ispravnu pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji kako bi se i kroz taj oblik pastorala utvrdio i uvećao opći vjerski život i duhovnost kršćanskog puka.
Stoga slobodno možemo zaključiti, iz kontinuiranog, velikog i dugotrajnog dolaska hodočasnika u oštarsko svetište od XV. stoljeća do danas, osobito prigodom marijanskih blagdana, da je bula pape Pija II. odigrala značajnu poticajnu ulogu u utvrđivanju i unaprjeđivanju vjerskog života i same marijanske pobožnosti kod katolika ovoga kraja. Time je postignuta svrha ovog drevnog dokumenta, a na današnjim je upraviteljima svetišta da spregu marijanskih blagdana i oprosta iskoriste u svjetlu suvremene teologije i discipline Crkve, na napredak duhovnosti i vjere ljudi koji hodočaste Gospi od Čudesa.
dr. sc. Željko Blagus